Miroslav Pećanac, ma, dipl. inž mašinstva

Rezime: Tokom periodičnog tehničkog pregleda vozila pregledaju se i uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost. U radu je dat prikaz uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost, zahtjevi propisani za ovu grupu uređaja i osnovne radnje koje se, sa aspekta provjere tehničke ispravnosti uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost, moraju provesti u stanici tehničkog pregleda vozila.

Ključne riječi: vjetrobran, stakla, uređaj za brisanje, tehnički pregled.

 

1. UVOD

Prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima (Službeni glasnik BiH broj 23/07, izmjene i dopune Službeni glasnik BiH broj 54/07, 101/12, 26/19, 83/20), u daljem tekstu Pravilnik, pod uređajima na vozilima koji omogućavaju normalnu vidljivost u saobraćaju na putu podrazumijevaju se, [1]:

• vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije, (sigurnosna stakla),
• uređaj za brisanje vjetrobrana (brisači vjetrobrana),
• uređaj za kvašenje vanjske strane vjetrobrana (perači vjetrobrana) i
• ogledala koja vozaču omogućavaju posmatranje puta i saobraćaja (retrovizori i kamere).

Proizvođači stakala trebaju zadovoljiti propise (direktive i pravilnike) u pogledu kvaliteta, udobnosti, bezbjednosti i ekologije. Pravilnici i direktive (preporuke Ujedinih Nacija za Evropu (UN ECE pravilnik) i direktive Evropske Unije) koji se primjenjuju na stakla namijenjena za vozila za područje Evropske Unije (EU) su:

• UN ECE pravilnik 43, sigurnosni materijali za stakla namijenjena kao vjetrobranska ili druga stakla za vozila sa motornim pogonom i priključna vozila.
• Evropska direktiva EC 92/22, prilagođena 2001/92/EC, sigurnosna stakla i materijali za staklene površine na motornim vozilima i prikolicama.
• Smjernica Evropske komisije 2009/144, vjetrobransko staklo i druga stakla koja se koriste na poljoprivrednim ili šumskim traktorima.

Pravilnikom Evropske komisije R43 – Uniform provisions concerning the approval of safety glazing materials and their installation on vehicles, dato je, [2]:

• sigurnosni materijali za staklo namijenjeno da se postavi kao vjetrobran ili bilo koje drugo staklo na vozilima kategorije L, M, N, O i T1;
• definicije materijala koji se koriste u izradi stakla za vozila (ojačano-kaljeno staklo, laminirano staklo, tretirano laminirano staklo, sigurnosno laminirano staklo, stakla od plastičnih materija, itd.), kao i definicije staklenih površina i njihove geometrijske karakteristike, karakteristike koje moraju zadovoljiti kroz propisne testove, načine označavanja.

Opšti zahtijevi koje moraju zadovoljiti materijali koji se ugrađuju kao stakla na vozila su:

• Materijal mora biti takav da se, u slučaju loma, opasnost od povređivanja ljudi svede na najmanju moguću mjeru. Materijal za stakla mora biti dovoljno otporan na incidente koji se dešavaju u „normalnom“ saobraćaju, kao i na atmosferske i temperaturne uslove, hemijsko djelovanje, izduvnu emisiju i abraziju.
• Sigurnosni materijali za stakla, dodatno, trebaju biti dovoljno transparentni, ne smiju izazivati nikakvu primjetnu distorziju objekata kada se posmatraju kroz vjetrobran, te ne smiju izazivati nikakvu nedoumicu oko razaznavanja boja koje se koriste za označavanja u saobraćaju. U slučaju oštećenja i loma vjetrobrana, vozač mora biti u mogućnosti da vidi put dovoljno jasno kako bi bezbjedno zaustavio vozilo.

Pored ovih opštih zahtjeva, postoje i posebni zahtjevi koje treba da zadovolje sve pojedinačne vrste materijala za stakla.

Pravilnik R43 fokusira se na sigurnosne aspekte i otpornost stakala kao kritične komponente u vozilima, te propisuje sljedeće testove:

1. Test fragmentacije, kojim se utvrđuje da li su fragmenti i rascijepljeni dijelovi, nastali zbog lomljenja staklene površine, takvi da rizik od povređivanja bude minimalan, te da li vjetrobransko staklo nakon loma omogućava dobru vidljivost;
2. Test mehaničke čvrstoće;
3. Test otpornosti na uslove okoline (abrazija, visoka temperatura, radijacija, vlaga, promjena temperature);
4. Test optičkih kvaliteta (prenos svjetlosti, optička distorzija, separacija sekundarne slike);
5. Test otpornosti na požar;
6. Test otpornosti na hemikalije;
7. Test fleksibilnosti;

Pravilnik R43 propisuje i odredbe o ugrađivanju sigurnosnih stakala na vozilima kategorija M, N i O, između ostalog:

• sigurnosno staklo treba biti postavljeno tako da, uprkos naprezanju kojim je vozilo podvrgnuto tokom normalnog rada, ostaje na svojoj poziciji i omogućuje vidljivost i sigurnost putnicima u vozilu,
• sigurnosno staklo treba da nosi odgovarajuću oznaku, koja označava od kojeg je materijala,
• vjetrobransko staklo ne smije imati propusnost svjetlosti manju od 70%,
• vjetrobransko staklo za vozila koja su projektovana tako da im je maksimalna brzina veća od 40 km/h ne smije biti izrađeno od kaljenog stakla, itd.

 

Sistemi koje je potrebno pregledati i minimalni zahtjevi koje moraju zadovoljiti uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost u pogledu tehničke ispravnosti koja se provjerava na tehničkom pregledu vozila propisani su u:

• Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima (Službeni glasnik BiH broj 23/07, izmjene i dopune SG BiH broj 54/07, 101/12, 26/19, 83/20).
• Pravilniku o tehničkim pregledima, (Službeni glasnik BiH, broj 33/19), [3].

 

2. VJETROBRAN I VANJSKA PROZORSKA STAKLA KABINE I KAROSERIJE (SIGURNOSNA STAKLA)

 

Pod vjetrobranom podrazumijeva se staklo na prednjoj strani motornog vozila. Vjetrobran i sva stakla na motornom ili priklјučnom vozilu, osim vjetrobrana na motociklu i mopedu, lakom triciklu i četverociklu bez kabine vozača, triciklu i četverociklu koji nemaju kabinu vozača, trebaju:

• omogućiti potpunu prozirnost i preglednost bez bilo kakvih uočljivih krivljena objekata koji se vide kroz vjetrobransko staklo, koja neće unositi zabunu u bojama koja se koriste za rad semafora (svjetlećih znakova) i ostalih znakova u saobraćaju i koja će u slučaju eventualnog loma omogućiti vidlјivost ceste i pružiti mogućnost sigurnog zaustavljanja;
• smanjiti moguće povrede vozača i putnika na što je moguće manju mjeru te biti otporne na sve atmosferske i temperaturne uslove, hemijska djelovanja, sagorijevanja i struganja;
• za vjetrobranska stakla je dopušten odgovarajući nivo oštećenja koje ne remeti normalnu vidlјivost kroz vjetrobransko staklo i koja nemaju tendenciju dalјnjeg širenja;
• vjetrobran mora biti slojevit-laminiran, odnosno ne smije biti od kaljenog stakla (sa oznakom u znaku homologacije “TOUGHENED” ili “TEMPERED”) ni kada se naknadno zamjenjuje.

Vjetrobran i prozorska stakla značajno utiču na bezbjednost putnika. U automobilskoj industriji ova stakla se nazivaju sigurnosna stakla. Sigurnosna stakla mogu biti kaljena i laminirana. Nazivaju se sigurnosnim staklima zato što prilikom loma ne stvaraju oštre ivice na komadićima koji mogu nanijeti povredu, već se raspršuju u mnogo sitnih komadića koja su manje opasna (kaljeno staklo) ili prilikom loma komadi ostaju vezani uz središnju foliju (laminirano staklo), za razliku od običnog stakla (neobrađeno staklo) gdje su ivice oštre, slika 1. Pored ove dvije vrste stakla u automobilskoj industriji se primjenjuju blindirana i pametna (smart) stakla.

Slika 1. Prikaz slomljenog stakla (običnog, kaljenog i laminiranog)

Kaljeno staklo

Kaljeno staklo se proizvodi tako da se staklo zagrijava do 600°C – 650°C i naglo se hladi ravnomjernim udarom vazduha na površinu stakla. Udar vazduha treba biti kontinuiran i ravnomjeran na obje strane stakla dok se staklo ne ohladi na 200°C – 320°C. Kaljeno staklo je 4 do 5 puta otpornije na udarce u odnosu na obično staklo. Minimalno dozvoljeni površinski pritisak, koje mora izdržati kaljeno staklo je 120 N/mm², a tipičan pritisak loma je oko 165 N/mm². Za poređenje, obično staklo puca na 40 N/mm². Uz ove karakteristike, kaljeno staklo ima i povećanu otpornost na promjene temperature do ΔT=150 K.

Laminirano staklo

Laminirana stakla predstavljaju „sendvič” od dvije staklene površine, s tankim ali čvrstim plastičnim slojem u sredini, izrađenim od PVB-a (polivinil butiral), slika 2. Slojevi su međusobno povezani pod kontrolisanim uslovima zagrijavanja i pritiskivanja. Ako se staklo podvrgne nekom udarcu, stakleni slojevi se mogu rascjepkati, ali plastični međusloj mora se održati zavisno od snage udarca. Folija i staklo mogu biti u različitim bojama i debljinama. Ova sigurnosna karakteristika omogućava da vozilo može apsorbovati energiju udarca, pomaže kako bi se spriječilo izlijetanje vozača i putnika iz vozila i prodiranje objekata u vozilo u slučaju nezgode. Nakon sudara nastali komadići stakla ostaju vezani na plastičnom međusloju, čime se smanjuje opasnosti od povređivanja lica. Performanse bočnih vazdušnih jastuka uveliko se poboljšavaju zahvaljujući tome što prozori sa slojevitim staklima imaju tendenciju ostajanja u svom okviru. Laminirano staklo takođe pruža značajnu sigurnosnu prednost time što ga je puno teže razbiti i provaliti u vozilo (u prosjeku, provaljivanje laminiranog prozorskog stakla traje 10 puta duže nego što bi trajalo provaljivanje prozora izrađenog od kaljenog stakla). Dodatna zaštita putnika protiv djelovanja sunčevog zračenja osigurana je pomoću UV (ultraljubičastog) filter stakla, koje blokira štetne UV zrake i štiti kožu i oči, kao i materijal od kojeg je izrađena unutrašnjost vozila. UV filter staklo blokira prodiranje 95% štetnih UV zraka.

Ova tehnologija UV filtera može se ugraditi u laminirana stakla radi bezbjednosti i zaštite putnika.

Slika 2. Presjek laminiranog stakla

 

Blindirano (neprobojno) staklo

Razni proizvođači proizvode različite vrste neprobojnog stakla, ali u osnovi je svako takvo staklo napravljeno od sloja polikarbonata, tj. čvrste prozirne plastike, koja se nalazi između dva sloja običnog stakla. Proces kojim se dobija neprobojno staklo zove se ‘lameliranje’ (proces spajanja dva ili više komada jednostrukih stakala). Tim procesom stvara se materijal sličan običnom staklu, ali puno deblji. Neprobojno staklo ima debljinu između 7 i 75 mm, slika 3. Metak koji je ispaljen prema neprobojnom staklu proći će kroz prvi sloj stakla, ali sloj polikarbonata ima sposobnost apsorbovanja energije i on će zaustaviti metak prije nego što dođe do zadnjeg sloja. Blindirana vozila imaju veću masu i cijenu u odnosu na neblindirana, slika 4. Postoji još jedna vrsta neprobojnog stakla, a to su ona koja su neprobojna samo s jedne strane, odnosno, jedna strana zaustavlja metak, dok kroz drugu stranu metak prolazi kao što bi prošao kroz obično staklo.

Slika 3. Blindirano (neprobojno) staklo	Slika 4. Blindirano vozilo

 

Pametno (smart) staklo

Pametno staklo je laminirano kaljeno ekstra čisto (ima vrlo malo zaostale boje) staklo s integrisanom PDLC folijom (Polymer Dispersed Liquid Crystal). Ova stakla imaju mogućnost promjene zatamnjenja tj. propuštanja svjetlosti kada su pod uticajem napona, svjetla ili toplote. Kada se PDLC folija priključi na električni napon koji će čestice tekućih kristala poravnati u istom pravcu, u tom trenutku svjetlo može prolaziti kroz staklo tj. staklo postaje providno, prilikom isključivanja električnog napona staklo postaje mliječno bijele boje, slika 5. Tečni kristali pod naponom blokiraju neke ili sve talasne dužine svjetlosti. Pored mogućnosti propuštanja svjetlosti pametna stakla utiču na smanjenje buke, ultraviolentnog i infracrvenog zračenje u vozilu, slika 6.

Primjenom pametnih stakla mogu se smanjiti troškovi za grijanje, klimatizaciju, rasvjetu i izbjeći troškovi instaliranja i održavanja roletni ili zavjesa. Ova stakla imaju jako visoku cijenu proizvodnje i troškove potrošnje električne energije.

Slika 5. Princip rada pametnog stakla

Slika 6. Pametna stakla: a) funkcija zvučne izolacije i b) zaštita od UV i IC zračenja

Primjena ovih stakala u automobilskoj industriji ubrzano raste. Bočna, prednja, zadnja i krovna automobilska pametna stakla nude mnoge prednosti za putnike u vozilu. Smanjuju nepoželjnu svjetlost, toplotu, UV i IC zračenje, refleksiju i potrošnju goriva te time omogućavaju korisnicima udobniju vožnju. Kontrola ovih stakla može biti automatska pomoću foto senzora, detektora pokreta, aplikacije na mobilnom telefonu ili mehanička putem običnog prekidača. Neki proizvođači pametnih stakala imaju mogućnost prikazivanja sadržaja retrovizora na prednjem vjetrobranu, slika 7.

Slika 7. Pametno staklo proizvođača Apple car

 

2.1. Oznake na staklenim površinama vozila

Stakla na vozilima posjeduju određene oznake, koje označavaju vrstu stakla, državu u kojoj je staklo dobilo potvrdu o usklađenosti, broj regulative, broj odobrenja staklene površine i ostale relevantne podatke, slika 8.

Slika 8. Ugravirana oznaka na staklu po ECE pravilniku R43

Pojedini simboli u oznaci imaju sljedeće značenje:

• „E“ i određeni broj pored označava državu EU u kojoj je staklena površina dobila potvrdu o usklađenosti,
• 43R označava Evropsku regulativu ECE R43,
• 002439 označava broj homologacije, pri čemu prve dvije cifre označavaju broj revizije,

Iznad oznake „E“ se često nalazi dodatna oznaka u vidu rimskog broja (na slici 8 broj V) koji definiše konstrukciju stakla. Značenja dodatne oznake dato je u tabeli 1.

Tabela 1. Značenje dodatne oznake na staklu [7]

Dodatna oznaka-Vrsta stakla	Oznaka na staklu
I – kaljeno staklo
I/Р – ojačano staklo zaštićeno plastičnim materijalom
II – obično laminirano staklo
III – tretirano laminirano staklo
IV – plastično staklo
V -staklo koje ima propustljivost manju od 70%

 

Na slici 9 je prikazan sadržaj oznake na prednjem vjetrobranskom staklu. Možemo zaključiti da ovo staklo zadovoljava kineske (CCC), američke (DOT) i evropske (43R) propise.

1. Zaštitni znak proizvođača; 2. Tip stakla (Laminirano sigurno staklo); 3. Prošireni tip stakla (II – obično laminirano vjetrobransko staklo); 4. Oznaka države u kojoj je staklena površina dobila potvrdu o usklađenosti (E1- Njemačka); 5. Usklađenost sa američkim propisima (AS1 – usklađenost s američkim standardom – propušta svjetlosti najmanje 75%; DOT (Department of Transportation) – ministarstvo transporta USA)
2. Usklađenost sa evropskim pravilnikom ECE R43; 7. Datum, mjesec i godina proizvodnje (oznaka 9-godina proizvodnje (2009, 2019); oznaka 1 2 8 – mjesec u godini (novembar), oznaka 10 1 2 4 – dan u mjesecu (17); 8. Usklađenost sa kineskim sigurnosnim propisom CCC E000199 / E000039.

Slika 9. Primjer oznake na vjetrobranskom staklu

Na staklima se mogu naći i druge oznake koje pokazuju veće prigušenje buke, manje zagrijavanje unutrašnjosti karoserije, veću otpornost na udare i veću UV zaštitu, slika 10.

		Natpis akustičan ili piktogram u obliku uha – staklo za apsorpciju buke (obično se koristi kod vozila sa dizel motorom)
		Atermalno staklo sa premazom koji odbija sunčevu svjetlost
		Otporan na udarce, staklo visoke čvrstoće
		Atermalno staklo sa UV filterom

Slika 10. Sadržaj oznake na staklu proizvođača Land Rover

 

Na ivici vjetrobranskog stakla kod nekih proizvođača mogu se uočiti sitne crne tačke koje su grupisane u oblik trake koja se zove frit traka (slika 11), ili traka sa tamnijom nijansom boja (slika 12).

Frit traka je izrazito tvrda boja upečena u vjetrobransko staklo koja služi za:

• učvršćuje ljepilo koje spaja staklo sa karoserijom vozila,
• daje ravnomjerniju raspodjelu temperature kako bi se smanjila optička distorzija,
• stvara dodatnu zaštitu od sunčevih zraka tokom vožnje.

Slika 11. Frit traka na vjetrobranskom staklu

Slika 12. Traka sa tamnijom nijansom boja na vjetrobranskom staklu – zaštite od sunčavog zračenja

 

3. UREĐAJ ZA BRISANJE VJETROBRANA

Uređaj za brisanje vjetrobranskog stakla može da se izvede na različite načine, slika 13:

• Tandem sistem;
• Suprotni sistem;
• Tandem sistem – poboljšan;
• Sistem sa jednim brisačem – nekontrolisani;
• Sistem sa jednim brisačem – kontrolisani.

Slika 13. Sistemi za brisanje vjetrobranskog stakla sa lijeva na desno: tandem sistem, suprotni sistem, tandem sistem – poboljšan, sistem sa jednim brisačem – nekontrolisani i sistem sa jednim brisačem – kontrolisani [4]

Ovaj sistem se sastoji od: elektromotora, prenosnog mehanizma, brisača s nosačem i gumenog elementa za brisanje. Napredniji sistemi za brisanje imaju više brzina i releje za vremensko kašnjenje, kao i senzore za kišu. Na slici 14 dat je izgled elektromotora sa prenosnim mehanizmom, a na slici 15 dat je izgled brisača sa osnovnim dijelovima.

Slika 14. Električni mehanizam za pokretanje brisača [4]

Slika 15. Brisač vjetrobranskog stakla sa osnovnim dijelovima [4]

 

4. UREĐAJ ZA KVAŠENJE VANJSKE STRANE VJETROBRANA

Uređaj za kvašenje vanjske strane vjetrobrana, zajedno sa uređajem za brisanje vjetrobrana, treba da obezbijedi dovoljnu vidljivost iz unutrašnjosti vozila bez obzira na uslove vožnje. Da bi se sa vjetrobranskog stakla odstranila nečistoća prije brisanja je potrebno uraditi kvašenje nečistoće. Za kvašenje se koristi centrifugalna pumpa koja se pogoni elektromotorom i potiskuje tečnost za brisanje kroz par mlaznica na vjetrobransko staklo. Kao tečnost za brisanje se koristi voda kojoj se dodaju aditivi, a smještena je u rezervoar čiji je kapacitet nekoliko litara. Ako se iz istog rezervoara napaja i sistem za kvašenje i čišćenje glavnih farova onda kapacitet može da bude i veći. Uređaj za kvašenje vrlo često je spregnut sa uređajem za brisanje putem elektronske kontrole rada, tako da kada se aktivira sistem za kvašenje automatski se aktivira i sistem za brisanje i izvrši se nekoliko ciklusa brisanja, slika 16.

Slika 16. Uređaji za kvašenje i brisanje vjetrobrana

5. UREĐAJI KOJI VOZAČU OMOGUĆAVAJU POSMATRANJE PUTA I SAOBRAĆAJA (OGLEDALA/RETROVIZORI I KAMERE)

 

Pravilnikom (Službeni glasnik BiH 23/07), u pogledu ogledala na vozilu kojima vozilo mora biti opremljeno, propisano je sljedeće:

• Vozačko ogledalo mora biti postavljeno tako da vozaču omogućuje posmatranje puta i saobraćaja iza vozila i kad se u vozilu nalazi najveći dopušteni broj lica, odnosno kad je vozilo natovareno;
• Vozačko ogledalo mora biti zglobno spojeno za ležište svog nosača tako da se može postaviti u bilo koji položaj radi posmatranja puta i saobraćaja iza vozila i da u zauzetom položaju ostane za vrijeme kretanja vozila;
• Vozačko ogledalo postavljeno unutar karoserije putničkog automobila mora se nalaziti na mjestu na kojem ga vozač sa svoga sjedišta može podešavati rukom;
• Površina vozačkog ogledala mora imati takve optičke osobine da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje predmeta te da nije podložna štetnom djelovanju atmosferskih prilika.
• Površina vozačkog ogledala koja reflektuje sliku može biti ravna ili blago ispupčena (konveksna) ili kombinovana.
• Poluprečnik ispupčenosti konveksne površine vozačkog ogledala ne smije biti manji od 80 cm.
• Površina vozačkog ogledala mora iznositi:
• najmanje 60 cm² za ogledalo smješteno unutar karoserije i izvan karoserije automobila;
• najmanje 150 cm² ako im je površina ispupčena odnosno, najmanje 300 cm² ako im je površina ravna; za ogledala smještena izvan karoserije ostalih motornih vozila;
• najmanje 50 cm² za ogledala na mopedu, lakom motociklu, lakom triciklu i četverociklu, motociklu, triciklu i četverociklu.
• Vozačko ogledalo na traktoru koji ima zatvorenu kabinu, mora biti ugrađeno i izvedeno kao najmanje jedno vozačko ogledalo postavljeno na lijevoj strani kabine.

Savremeni uređaji koji vozaču omogućavaju posmatranje puta i saobraćaja

Kod motornog vozila sa desnim i lijevim vanjskim retrovizorom postoji prostor koji se ni pomoću retrovizora ne može dovesti u vidno polje vozača. Ugao koji zaklapa periferna zona sa jedne strane i vidno polje bočnog retrovizora sa druge strane naziva se mrtvi ugao. Ovo polje u mrtvom uglu nalazi se sa obe strane vozila, Slika 17.

Slika 17. Vidna polja vozača i crveno polje koje vozač nevidi, mrtvi ugao

Ova mana primjene ogledala se može prevazići primjenom naprednih sistema koji koriste pomoćno malo ogledalo, senzore, kamere i displej koji se nalazi u putničkom prostoru vozila, slike 18, 19, 20.

Slika 18. Pomoćno malo ogledalo koje se može zakretati a lijepi se na bočne retrovizore da bi mrtvi ugao bio vidljiv vozaču

Slika 19. Senzor mrtvog ugla daje vozaču informaciju na lijevom retrovizoru da se vozilo nalazi u mrtvom uglu, crveni jednakostranični trougao

Slika 20. Napredni uređaji za posmatranje saobraćaja pomoću kamera i monitora

Na slici 21 prikazan je sistem koji omogućava vozaču da, na zadnjem dijelu vozila ispred svog vozila, vidi cestu ispred sebe. Ovo se postiže pomoću kamere koja prati saobraćaj ispred vozila i direktno ga prikazuje na zadnjem ekranu.

Slika 21. Savremeni sistemi koji omogućava vozaču da na zadnjem dijelu vozila ispred svog vozila vidi cestu (bezbjedno preticanje)

 

6. PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI UREĐAJA KOJI OMOGUĆAVAJU NORMALNU VIDLJIVOST

Tokom tehničkog pregleda vozila provjerava se i tehnička ispravnost uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost i to vizuelnom kontrolom i kontrolom uz upotrebu uređaja i opreme na stanici tehničkog pregleda vozila.

Vizuelna kontrola obuhvata najmanje sljedeće:

• provjeru da li je vozilo opremljeno svim propisanim uređajima koji omogućavaju normalnu vidljivost;
• provjeru postojanja eventualnih oštećenja, provjeru stanja zatamnjenih površina, deformabilnost slike i funkcionalnost pokretnih prozora;
• provjeru učvršćenosti brisača, eventualna oštećenja pojedinih elemenata brisača i funkcionalnost brisača i perača vjetrobrana;
• provjeru učvršćenosti vozačkih ogledala, njihovog broja i veličine, funkcionalnosti, te eventualnih oštećenja vozačkih ogledala i ispunjenosti ostalih zahtjeva propisanih

Kontrola uz upotrebu uređaja i opreme obuhvata:

• provjeru stepena oštećenja vjetrobrana pomoću uređaja za kontrolu oštećenja vjetrobranskog stakla (šabloni, slika 23).
• provjera providnosti pomoću uređaja za mjerenje providnosti staklenih površina (u slučaju dodatno zatamnjenih stakala).

Kontrola oštećenja vjetrobranskog stakla

Dozvoljene granice oštećenja vjetrobranskog stakla propisane su Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika (Službeni glasnik BiH 83/20) i određene su zavisno od kategorije vozila i pozicije oštećenja na vjetrobranskom staklu. Vjetrobransko staklo podijeljeno je na zone A, B i C, slika 22. Svaka od zona predstavlja odgovarajuću površinu vjetrobrana i to:

• Zona “A” je površina vjetrobrana koja predstavlja neposredno vidno polje vozača. Granice zone određene su površinom vjetrobrana u oblasti koju zahvata brisač, širine 290 mm za vozila kategorije M1 i N1, odnosno 350 mm za vozila kategorije M2, M3, N2 i N3, mjerene tako da središnja osa točka upravljača predstavlja i središnju osu ove površine;
• Zona “B” je ostatak površine vjetrobrana koju zahvataju brisači;
• Zona “C” je ostatak površine vjetrobrana, koji nije zahvaćen zonama “A” i “B”;

Slika 22. Raspored zona na vjetrobranskom staklu motornog vozila

Dozvoljene granice oštećenja vjetrobrana su:

• Zona “A”: oštećenje u ovom području treba biti unutar kruga prečnika 10 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uslov da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm);
• Zona “B”: oštećenje u ovom području za vozila kategorije M1 i N1 treba biti unutar kruga prečnika 40 mm, a za ostala vozila treba biti unutar kruga prečnika 20 mm ili može biti linijska napuklina dužine 30 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uslov da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm);
• Zona “C”: oštećenje u ovom području treba biti unutar kruga prečnika 40 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uslov da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm).

Slika 23. Šabloni za provjeru oštećenja vjetrobranskog stakla za vozila kategorija M2, M3, N2 i N3 (gornji šablon) i za vozila kategorija M1 i N1 (donji šablon)

Kontrola prozirnosti stakala

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika (Službeni glasnik BiH 83/20) nije dozvoljeno naknadno zatamnjivanje vjetrobrana. Takođe, nije dozvoljeno postavljanje nikakvih dodatnih folija na stakla prozora koji na autobusima, trolejbusima i priključnim vozilima za prevoz putnika služe kao izlazi u slučaju opasnosti.

Dodatno se mogu zatamniti sljedeća stakla na motornom vozilu, slika 24.

1. a) bočne staklene površine u ravni vozača i suvozača, postavljanjem homologovane folije, tako da ukupna providnost staklene površine nakon postavljanja folije iznosi najmanje 70%;
2. b) bočne staklene površine motornih vozila iza leđnog naslona sjedišta vozača i suvozača i zadnje staklo motornih vozila, postavljanjem homologovanih folija, pri čemu motorna vozila moraju imati ugrađena najmanje dva (vanjska) bočna vozačka ogledala;
3. c) zadnja i bočna stakla autobusa postavljanjem reklamnih folija; u skladu sa članom 113. Pravilnika, odnosno Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (Službeni glasnik BiH 54/07)
4. d) zadnje staklo motornog vozila, namijenjenog za obavljanje privredne djelatnosti za koju su registrovani, postavljanjem reklamnih folija, pri čemu motorna vozila moraju imati ugrađena najmanje dva (vanjska) bočna vozačka ogledala.

Slika 24. Primjer dodatnog zatamnjivanja staklenih površina na vozilu

Stepen refleksije stakala na vozilu ne smije da prelazi 15% kako ne bi došlo do zasljepljivanja drugih učesnika u saobraćaju. Vozilo sa ugrađenom folijom nakon 1. 6. 2021. godine mora imati nalјepnicu (dimenzija 10×40 mm) sa jedinstvenim serijskim brojem koja se postavlja u donjem dijelu stakla, da ne prekriva ugravirane homologacijske oznake na staklu. Naljepnica, slika 25, se postavlja između folije i stakla prilikom ugradnje folija. Servis, po ugradnji, je dužan da vlasniku vozila izda pisanu potvrdu A4 formata o ugrađenoj foliji, slika 26. Potvrda pored naziva servisa koji je izvršio ugradnju, datuma i vremena ugradnje folije sadrži:

1. a) naziv proizvođača unutrašnje plastične prevlake,
2. b) vrstu unutrašnje plastične prevlake (komercijalna oznaka, način proizvodnje, klasa materijala),
3. c) debljinu unutrašnje plastične prevlake,
4. d) boju unutrašnje plastične prevlake,
5. e) propustlјivost svjetlosti,
6. f) stepen refleksije,
7. g) serijsku oznaku postavlјene nalјepnice,
8. h) izjavu servisa da su ispunjeni svi uslovi prema UN/ECE R43.

Nakon 1.6. 2023. godine na staklima motornih vozila registrovanih u Bosni i Hercegovini ne može se koristiti folija koja ne ispunjava uslove propisane Pravilnikom, odnosno Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (Službeni glasnik 83/20).

Slika 25. Primjer nalјepnice sa jedinstvenim serijskim brojem

Slika 26. Potvrda A4 formata koju izdaje servis po ugradnji folije

Ispravno mjerenje prozirnosti (propustljivosti) i refleksije stakla (slika 27) zahtjeva sljedeće:

• staklene površine potrebno je obrisati,
• uređaj za mjerenje mora biti novije generacije,
• prije mjerenja uređaj je potrebno kalibrisati na propustlјivost i refleksiju, slika 28 i
• mjerenje provesti prema uputstvu proizvođača.

Slika27. Primjer mjerenja prozirnosti i refleksije stakla

Slika 28. Kalibracija uređaja: a) propustlјivost 100%, b) refleksija 100%

 

Neki od mogućih razloga za neprolazak na tehničkom pregledu:

• Bilo koji od uređaja koji omogućava normalnu vidljivost nedostaje ili nije kompletan;
• Oštećenje vjetrobrana po broju oštećenja ili veličini oštećenja nadmašuje granične vrijednosti date u Pravilniku (Službeni glasnik BiH 83/20);
• Dodatno zatamnjivanje stakala nije urađeno u skladu sa zahtjevima datim u Pravilniku (Službeni glasnik BiH 83/20);
• Na vjetrobranskom staklu se nalaze naljepnice ili predmeti koji smanjuju vidno polje vozača;
• Pokretna stakla ne mogu da se kreću, teško se pokreću, hod im je prekratak ili njihovo vođenje nije odgovarajuće te loše zaptivaju;
• Brisači ne rade, nisu odgovarajući, deformisani su ili na bilo koji način oštećeni (oštećen je neki od elemenata brisača ili više njih) te ne mogu na odgovarajući način obavljati funkciju.
• Perači vjetrobrana ne rade ili nisu adekvatno usmjereni;
• Vozačka ogledala ne zadovoljavaju po broju i dimenzijama prema Pravilniku (Službeni glasnik BiH 23/07);
• Vozačka ogledala nisu dobro postavljena, oštećena su, nisu dobro pričvršćena, imaju oštre ivice;
• Mehanizam za podešavanje vozačkog ogledala nije ispravan;
• Vozačko ogledalo iskrivljuje sliku;

 

6. ZAKLJUČAK

 

U cilju veće bezbjednosti saobraćaja periodično se radi tehnički pregled drumskih vozila na stanici tehničkog pregleda vozila. Jedan od sistema koji se pregleda su uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost na drumskom vozilu. Pregled ovih uređaja potrebno je obaviti vizuelno i pomoću uređaja i opreme koja je propisana Pravilnikom o tehničkim pregledom vozila (Službeni glasnik BiH 33/19).

 

7. LITERATURA

[1]  Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima  i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima (Službeni glasnik BiH broj 23/07, izmjene i dopune SG BiH broj 54/07, 101/12, 26/19, 83/20).

[2]  Regulation No.43 Uniform provisions concerning the approval of safety glazing materials and their installation on vehicles, https://unece.org/fileadmin/DAM/trans/main/wp29/wp29regs/2017/R043r4e.pdf, pristup 15.01.2025.

[3]  Pravilnik o tehničkim pregledima, (Službeni glasnik BiH, broj 33/19).

[4]  Milašinović, A., Knežević, D.: Tehnologija tehničkog pregleda vozila, Univerzitet  u Istočnom  Sarajevu, Saobraćajni fakultet Doboj, Doboj, 2010.

[5]  M. Pećanac: Uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost, prezentacija 2020. Banja Luka

[6]  Statistička analiza podataka o obavljenim tehničkim pregledima vozila u prvom  polugodištu 2023. godine i stručne teme. Stručni bilten broj 63. IPI-Institut za privredni inženjering doo.

[7]  Mandić, H., Ramljak, I.: Priručnik za homologaciju, Centar Motor Široki Brijeg, Široki Brijeg 2020.